Potrošači diljem svijeta suočeni su sa rastom cijena hrane, a kao glavni uzrok najčešće se spominju neobični vremenski uvjeti. Uzroke valja tražiti, piše CNN, i u dramatičnim promjenama u globalnoj ekonomiji, poput rasta cijena nafte, smanjenja rezerva hrane, te rastućoj potražnji hrane u Kini i Indiji.

Ubojstvo zbog kruha? Ništa čudno!

Najsiromašnije zemlje svijeta izložene su najvećem riziku od gladi. Sukobi oko kruha u Egiptu prošli su tjedan odnijeli najmanje dva života, a slični sukobi i u drugim zemljama u kojima stanovništvo već gladuje.

Mjesta za pretjerani optimizam nema. ”Cijene hrane vjerojatno se neće vratiti na onakve razine na kakve smo navikli”, kaže Abdolreza Abbassian, tajnica UN-ove organizacije FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations)

Dugoročno gledano, cijene će se stabilizirati, no FAO napominje da potrošači mogu još najmanje 10 godina očekivati rast cijena hrane.

Katastofa na pomolu

Među glavnim uzrocima poskupljenja je, dakle, rast cijena goriva, koji povlači za sobom povećanje svih troškova (od gnojiva do transporta). Rastuća potražnja za mesom i mliječnim proizvodima u zemljama u razvoju, kao što su Kina i Indija, povisilo je cijenu žita koji se koristi za hranidbu goveda.

No ipak, događa se nešto neobično. Povećanje cijena odjednom pogađa svu najvažniju hranu diljem svijeta. Cijena hrane povećala se lani za 4 posto u SAD-u, a očekuje se da će ove godine porasti još za toliko. Od prosinca prošle godine, cijena hrane povećala se u 37 zemalja, dok ih je 20 uvelo kontrolu rasta cijena.

Po mnogima, radi se o nadolazećoj katastrofi. UN-ov program za hranu predviđa kako će nedostajati najmanje 500 milijuna dolara donacija ove godine kako bi se nahranilo 89 milijuna gladnih ljudi.

U Egiptu, gdje je kruh poskupio za 35 posto, a jestivo ulje za 26 posto, vlada razmatra mogućnost ukidanja subvencioniranja hrane. Umjesto toga, oni kojima je to najviše potrebno dobivali bi gotovinu.

U međuvremenu, rekordne cijene nafte podigle su cijenu gnojiva za 80 posto 2007. godine. Također, neprestani rast cijene nafte stvara pritisak na mnoge zemlje da prijeđu na biogorivo, što će prema FAO-u podignuti cijene kukuruza, šećera i soje (sirovina za proizvodnju biogoriva).

Talijanima tjestenina postala preskupa

U Italiji se dogodilo nemoguće: tradicionalno tjestenini skloni Talijani prestali su je kupovati, nakon što je porasla cijena. Potražnja za tjesteninom pala je za 5 posto u protekla dva mjeseca. Suše u Australiji i poplave u Argentini podigle su cijene maslaca u Francuskoj za 37 posto. Te su dvije države, naime, najveći proizvođači industrijskog mlijeka i maslaca. Ta je kriza uzrokovala i poskupljenje slavnog francuskog proizvoda – croissanta i to za 6 do 15 posto.

”Tržište je jako nervozno. Reagirat će i na najmanju vijest o lošem vremenu”, smatra Abbassian.

Sveukupno gledano, cijena hrane u odnosu na 2006. godinu povisila se za 23 posto. Prema podacima FAO-a, žito je poskupilo 42 posto, ulje 50 posto, a mliječni proizvodi 80 posto.

Mnoge zemlje pokušale su stabilizirati situaciju kontrolom cijena, no takve su odluke imale izravan utjecaj na povećanje cijena u drugim zemljama.

I sami smo iz dana u dan svjedoci novih poskupljenja. Još se ne ubijamo zbog štruce kruha, no činjenica je da je sirotinje sve više, koliko god se trudili ne primjetiti prosjaka na ulici ili majku s djetetom koja u kontejneru traži hranu. Sjetite se toga kad budete bacali suvišne delicije koje ste pripremili za Uskrs.